vodici-pula.hr web mjesto udruge "Društvo turističkih vodiča grada Pule"   OPĆENITO + O društvu + Novosti + Popis članova + Cjenik usluga KORISNO + Postanite vodič + Edukacija + Zakoni + Najčešća pitanja + Dokumenti + Kontakt ZANIMLJIVOSTI + Iz medija + Linkovi + Forum VODIČ GRADA PULE + O gradu     IZ MEDIJA   Nova regulativa za buseve! Svi turistički autobusi, od jučer 04.04.2007. dužni su svoje putnike iskrcati na parkingu KAROLINA ispod Arene i parkirati autobus na parkingu preko puta veslačkog kluba, uz more. Djelatnik Pulaparkinga s Karoline otpratit će ih do parkirnog mjesta i naplatiti.  obj.05.04.2007.   1.Autohtono bilje Istre, Glas Istre 31.0.2007. Piše Tatjana Grbić  Samo prirodoznanci i istinski zaljubljenici u prirodu znaju koliko biljno bogatstvo u svojim njedrima skriva Istra. Komadiæima prirodnih ljepota i rijetkim draguljima istarske flore i faune nisu ovaj tjedan mogli odoljeti ni pozorni slušaèi predavanja prof. Slavka Brane koji je svojim slajdovima »skidao« Istru otkrivajuæi iznimne speleološke objekte, ornitološke rezervate, travnjake, mlinove, aromatièno i ljekovito bilje, školjke, kukce, leptire, vodozemce, gmazove, ptice i gljive, a za kraljicu veèeri »izabrana« je neizostavna orhideja. Predavanju je prisustvovao velik broj pulskih turistièkih vodièa s obzirom da je jedan od ciljeva predavanja bio prikazati vodièima koji sve prirodni detalji Istre mogu oèarati strane, ali i domaæe turiste. Istaknuto je da su ovi prostori izrazito zanimljivi za gljivare jer na njima raste najviše vrsta gljiva u Hrvatskoj: nitko im zapravo ni ne zna toèan broj jer ih je nemoguæe prebrojiti. Osim tog primamljivog bogatstva Istre, prof. Brana je istaknuo da je u svijetu jako popularan takozvani bird-watching (promatranje ptica) stoga je ornitološki rezervat Palud blizu Bala, naglašava on, jedna od moguæih opcija za organiziranje slobodnog vremena turista. Velik broj biljnih vrsta u Istri je zaštiæen i strogo zaštiæen, njih 800, a na predavanju su izdvojene perunika, kranjski ljiljani i božuri s Æiæarije. Brojnost božura na Æiæariji odredio je i njen epitet »zemlje božura«. Osim onih neobiènih, meðu zaštiæenim vrstama su i one »svakodnevne« kao što su visibabe, ciklame ili orhideje. Unikatnost Istre u biljnom svijetu definitivno je odredio cvijet Tomassinijev zvonèiæ koji nigdje drugdje ne raste, a nazvan je po tršæanskom botanièaru Tomassiniju koji ga je otkrio. Dotièuæi se obalnog pojasa, prof. Brana je istaknuo da šljunkovite plaže poluotoka karakterizira brzi nastanak biljnih vrsta, a izmeðu brojnima je izdvojio primorski krin i obalni narcis. Osim biljne, Istra se može pohvaliti i životinjskom unikatnošæu, a od endemiènih životinjskih vrsta posebno mjesto zauzima pužiæ Istriana Mirne, naðen upravo u dolini Mirne. Glavni dio veèeri bio je posveæen orhideji, a buduæi da 25 tisuæa njenih vrsta koje postoje u svijetu nije bilo moguæe prikazati, posjetitelji su uživali u slajdovima njih osamdesetak koje postoje u Istri. Na našem podruèju najzanimljivije ih je promatrati u proljeæe na rtu Kamenjak, kaže predavaè, kada je vrijeme cvatnje mnogih cvjetova pa i orhideja. Njihov naziv dolazi od grèke rijeèi orhis koja znaèi mošnje jer gomolji orhideje su upravo takvog oblika i smatra se da imaju èak i afrodizijaèka svojstva. Osim što je izrazito osjetljiva na okoliš, orhideja je odlièan indikator za promjene u njemu, a prepoznatljiva je upravo po neobiènoj graði cvijeta. Ima šest latica, tri vanjske i tri unutarnje, mednu usnu, vreæicu s nektarom i prašnike. Zanimljivost je da od svih biljnih vrsta ima najsitnije sjeme i da se u njemu nalazi zraèni balon koji omoguæava vjetru da ga lako raznosi. Uz orhideju se veže i naziv mikoriza, a oznaèava »ljubavni odnos«, kako ga je prof. Brana nazvao, izmeðu gljive i orhideje. Opisujuæi ga pojasnio je da pod zemljom gljiva ulazi u sjeme orhideje i hrani ju dok ona ne dobije listove i postane sposobna da si procesom fotosinteze sama pribavi hranjive tvari. Inteligencija koja stvara biljni i životinjski svijet pokazala je sve svoje neosporno logièko umijeæe i kod orhideja. Naime, kod vrste serapias na cvijetu je prisutna malena rupica u koju se za hladnijeg vremena uvlaèe kukci s obzirom da je u toj vrsti orhideje uvijek tri stupnja toplije nego vani. Zadržavajuæi se neko vrijeme unutra, kukci ju i oprašuju tako da se lukava anatomija te vrste orhideja itekako isplati. Neosporno je da Istra osim monumentalnih spomenika u svoju turistièku ponudu može uvrstiti i fascinantnu floru i faunu samo je, kao u svemu, i tu pitanje »prave mjere«. Flora i fauna može biti pokazana, ali i saèuvana, zakljuèio je prof. Brana.   2. Glas Istre, Kolovoz 2006.